KONTROLA TIJEKA PROGRAMA

Upravljanje tijekom programa vrši se u Matlabu istim naredbama kao i u (ne previše starom) Fortranu ili C-u. Spomenimo ukratko if, for i while naredbe. Prva od njih, tj. if prikazana shematski u raznim varijantama na donjoj slici, omogućava grananje u programu. Ovisno o uvjetima (<uvjet_1>, <uvjet_2>, itd.) izvršavaju se odgovarajući blokovi (skupine) naredbi (<naredbe_1>, <naredbe_2>, itd.), a ostali se preskaču. Uvjeti su najčešće logički skalari, no mogu biti i matrice. Napomenimo da Matlab ne poznaje naredbu bezuvjetnog skoka, goto. 

Program(čić) na donjoj slici ispituje predznak varijable x. Za ispis se koristi naredba disp: 

Naredbe for i while, takozvane for i while petlje omogućavaju ponavljanje određenog bloka naredbi više puta. U for-petlji je broj ponavljanja poznat unaprijed, dok u while-petlji on ovisi o zadanom uvjetu. Opći oblik naredbi je prikazan na slici, dolje: 

Broj izvršavanja for-petlje zadan je brojem stupaca izraza <izraz> koji je najčešće vektor. U i-tom prolazu varijabla <var> poprimi vrijednost i-tog stupca, te se izvrše naredbe između for i end. 
Kod while-petlje naredbe između while i end se izvršavaju dok je ispunjen uvjet <uvjet>. Posljedično, da bi se dogodilo (barem) jedno izvršavanje, <uvjet> na početku mora biti ispunjen. 
Po završetku petlji program se nastavlja izvršavati prvom naredbom iza odgovarajuće end naredbe. Prijevremeni izlazak iz petlje moguć je korištenjem naredbe break. 
Dijelovi koda na donjoj slici prikazuju upotrebu for- i while-petlji. 

Osim što predstavlja korektan primjer for-petlje, predstavlja i primjer kako se for-petlja u Matlabu ne smije koristiti. Gornju petlju treba naime zamijeniti potenciranjem po elementima, tj. 

Primjer s while-petljom bi trebao dati realmin tj. najmanji pozitivni broj u FP-sustavu brojeva. U stvarnosti xmin će biti manji od realmin, no to su već finese IEEE aritmetike.