POPLAVLJIVANJE OBALNIH PODRUČJA

 

Preneseno iz Večernjeg lista, 27. travnja 2003.

POČINJE GRADNJA POMORSKE USTAVE ISPRED VENECIJE, KOJOJ PRIJETI POTAPANJE

SPAS VENECIJE

 

Venecija će imati svoj MOSE, koji će izviriti iz mora 2011. i spasiti grad na laguni od potonuća. Plan MOSE (Modulo Strumentale Elettromeccanico), što je sustav brana koje će se elektromagnetski podizati ispred Venecije kako bi spriječile ulazak mora u lagunu i preplavljivanje Trga San Marca i ostalih venecijanskih ulica, postoji 37 godina, ali će njegova gradnja početi tek sada. U utorak, 29. travnja, talijanski premijer Silvio Berlusconi postavit će "kamen temeljac" za podmorsku branu.
Prva ideja o potrebi postavljanja brane ispred Venecije, kako bi se određenih dana u godini laguna pretvorila u mirno jezero, postojala je već ranije, ali je učvršćena u studenome 1966., kada je more naraslo gotovo dva metra i preplavilo grad. Prvi natječaj za stvaranje brane objavljen je 1975., a 1984. od više zainteresiranih tvrtki stvoren je konzorcij poduzeća, Consorzio Venezia Nuova, koji ima koncesiju talijanske vlade za gradnju objekata za zaštitu Venecije. Počeo se izučavati projekt MOSE, načinjen je prototip, obavljeni su različiti pokusi, a ekološki aktivisti, dakako, osporavali su projekt itd. Spočitavalo se, na primjer, da tijekom stoljeća nije bilo poplava jer su se kanali redovito čistili. Ponovno je uvedeno čišćenje kanala, ali je u Veneciji i dalje bila visoka razina mora. što se dogodilo? U posljednjih sto godina razina površine Venecije, recimo Trga San Marca, spustila se za 23 cm. Dijelom zbog općenitog porasta razine mora na talijanskoj strani Jadrana (zbog mulja koji izbacuje rijeka Po, zbog pomicanja kopna itd.), a dijelom zbog povećanja plime. Dakle, valja spriječiti plimu u laguni. Projekt predviđa postavljanje 78 pregrada, koje će biti polegnute na morskome dnu u posebnim ležištima. Kad se razina mora digne iznad 110 cm, što se u prosjeku događa pet puta godišnje, te će se pregrade dizati. Istodobno će se i podizanjem razine ulica i trgova, čiji će se površinski sloj podići, pokušati spriječiti poplava u Veneciji. MOSE će stajati šest milijardi eura, a radovi će trajati osam godina. Projekt spašavanja Venecije mnogi i dalje osporavaju. Predsjednik Biennala u Veneciji, arhitekt Massimiliano Fuksas, nazvao je MOSE "velikom nakazom" (grande mostro), jer će doista nagrditi pogled s mora na Veneciju. Ali, treba se naviknuti na to čudovište u laguni želi li se spasiti blago kakvo je Venecija.

 

Preneseno iz Slobodne Dalmacije, 28. lipnja 2003.

U STAROME GRADU URUšENO 60 METARA ZIDA I POPLAVLJENI BROJNI OBJEKTI

PLIMNI VAL NOSIO SVE PRED SOBOM

 

STARI GRAD - Veliki plimni val što je u petak ujutro, nešto poslije šest sati, zapljusnuo starogradsku rivu, pa čak i šire područje parka Vorba, žiteljima je ovoga drevnoga grada nanio iznimno velike štete. Očevici tvrde da su mjesto zapljusnula zapravo dva vala: prvi nešto manji, a potom veći visine oko 1,30 m, koji je nosio sve pred sobom. Automobilima, kontejnerima, stolovima i stolicama more se poigravalo kao s igračkama, tako da će oko saniranja posljedica biti doista puno posla.
Od Viska Haladića, gradonačelnika Staroga Grada, doznajemo da su mnogi ugostiteljski lokali, trgovine, prostorije Turističke zajednice, pa i obiteljske kuće, doslovno poplavljeni. More je tako ugrozilo ne samo predjele oko rive, što se znalo događati i prije, otprilike svakih desetak godina, nego i Tvrdalj, Šiberiju, pa i park Vorbu. Naime, tamo je plimni val pri povlačenju za sobom povukao gotovo 60 metara zida, visokoga više od 2 metra, nakon čega se zid srušio u kanal. Sve se to, kaže on, mora popraviti, tako da već sada na terenu rade ekipe Komunalnog poduzeća Stari Grad, dok obrtnici i ostali građani sami spašavaju što se spasiti da.
Gradonačelnik će, kako je iznio, prema županiji splitsko-dalmatinskoj po hitnom postupku uputiti zahtjev za proglašenje elementarne nepogode, jer Starograđanima ovo nije jedino stradavanje ove godine. Njihove poljoprivredne kulture su najprije stradale u velikim hladnoćama, a onda su ih pogodile suše. Sretna je, međutim, okolnost da su prije desetak dana uspješno okončani projekti sanacije obalnog zida i rekonstrukcije kolektora na dionici od kuće Aviani do Trga Tvrdalj, jer bi se, možda, čitav taj dio rive nakon ove nepogode bio našao u moru.

 

More metar iznad kolona

Nakon manjeg plimnog vala, uslijedio je veći, kakvog Starograđani do sada nisu vidjeli. Bio je visok čak oko jednog metra iznad kolona, što je bilo doista strašno, a doslovno je presložio vozila na Trgu Stjepana Radića, među kojima i mog golfa. To nije bilo sve, jer mi je uskoro poplavljena i kuća - rekao nam je Nikša Jurić (42), komunalni redar, kojemu je more učinilo štetu od barem 10.000 kuna. Ništa bolje nisu prošli ni njegovi susjedi Berta Kovačević, Nikola Šimunović, Mario Račić, Miro Carić...


U Malostonskom zaljevu stradala uzgajališta kamenica i dagnji

STON - Kao posljedica olujnog nevremena koje je zahvatilo stonsko područje u petak od 7.30 do 9 sati došlo je do velikog plimnog vala u Malostonskom zaljevu. Nakon povlačenja goleme vodene mase, jake morske struje doslovno su pomele uzgajalište školjaka u akvatoriju od Malog Stona do ponta Nedilje kod Stonske Dube u dužini od oko šest nautičkih milja.
Prema prvim pocjenama, radi se o velikoj materijalnoj šteti s nesagledivim posljedicama, jer su uz uništenje znatnih količina konzumnih kamenica i dagnji te oštećenja naprava za uzgoj pomaknuti i pokidani kolektori za prihvat mlađi, čime je dovedena u pitanje reprodukcija školjaka u ovdašnjim uzgajalištima.
Prema riječima predsjednika Ceha za ribarstvo i marikulturu pri Obrtničkoj komori Dubrovačko-neretvanske županije Antuna Pavlovića, sazvana je izvanredna sjednica sekcije uzgajivača školjaka u Malostonskom zaljevu s koje će se od nadležnih tijela Državne uprave zatražiti pomoć u sanaciji nastale štete koja se još utvrđuje.

 

Što uzrokuje pojavljivanje izuzetno visokih razina mora?

 

Vezane vijesti