KAŠTELANSKI ZALJEV I PLAŽE OKO MARJANA PREKRIVENE SLUZAVIM NAPLAVINAMA

"CVJETANJE MORA" NE TREBA ZABRINJAVATI

SPLIT - Cvjetanje mora u ovom je trenutku najintenzivnije na obalnim vodama srednje Dalmacije, posebice ispred splitskog područja, a imamo saznanja da je rasprostranjeno i po sjevernom Jadranu, osobito oko otoka Krka - priopćila nam je Ivona Marasović, fitoplanktologinja i ravnateljica splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo, kad smo je kontaktirali potaknuti činjenicom da je Kaštelanski zaljev, zajedno s morem uz splitske plaže oko Marjana, već nekoliko dana doslovce prekriven sluzastim smećkasto-crvenkastim nakupinama. Riječ je o, dakako, uobičajenoj pojavi za ovo doba godine u kojem je, zbog naglog porasta temperature, došlo do produžene fotosinteze, koja je izazvala razmnožavanje fitoplanktonskih algi, što se na površini mora manifestiralo u vidu sluzavog "cvata".

Sastav sluzi, doznajemo od fitoplanktologinje Marasović, zapravo su ugljikohidrati i lipidi, koji su čisti organski proizvod morskih algi, pa "morski cvat", stoga, ni najmanje nije štetan za kupače.

- Cvjetanje mora ružno je vidjeti i neugodno je, jer gelasta tvar ostavlja trag po koži, međutim, nije opasna za ljudsko zdravlje - ohrabruje "oprezne" kupače Ivona Marasović.

Ako za čovjeka nije, sluz algi iz skupine kremenjašica, kakve, naime, "cvatu" u Jadranu, poprilično je opasna za pridnene, nepokretne morske organizme, no kobna može biti i za vrlo pokretne ribe.

- Na području ispred ulaza u Kaštelanski zaljev, oko plaže Kašjuni, pronašli smo određenu količinu uginulih cipala, kojima su škrge bile začepljene sa sluzi od morskog cvata - otkriva nam ravnateljica splitskog Instituta.

Na upit kakvo je stanje na južnom Jadranu, fitoplanktologinja Marasović odgovara kako pretpostavlja da izrazitijeg cvjetanja mora na jugu vjerojatno nema, budući da nitko, o toj temi, nije posebno kontaktirao Institut. - U sklopu nacionalnog monitoring projekta "Jadran", naš brod "Bios" danas je upućen na otvorene vode Jadrana da istraži je li cvjetanje mora evidentno i na tom području. Isti posao na sjevernom Jadranu obavit će brod "Vila Velebita", nakon čega ćemo imati preciznije podatke o eventualnoj rasprostranjenosti pojave i na otvorenom moru - najavila je Ivona Marasović. 

UZBUNA MEĐU BIOLOZIMA ZBOG CVJETANJA MORA

ROVINJ - Nakon Dalmacije, sluzave nakupine fitoplanktona prekrile su ovih dana i plitki sjeverni Jadran i onečistile mnoge plaže na našoj i talijanskoj obali. Bio je to znak za uzbunu među biolozima rovinjskog Zavoda za istraživanje mora "Ruđer Bošković" i njihovim kolegama iz Trsta i Chioggije, s kojima su protekla tri dana krstarili sjevernojadranskim akvatorijem i snimali stanje mora.

- Riječ je o zajedničkom talijansko-hrvatskom projektu praćenja te prirodne pojave, na čemu radimo već treću godinu uz financijsku potporu talijanske vlade. Usto imamo i svoj nacionalni projekt "Jadran", u sklopu kojeg se, osim praćenja pojave bujanja fitoplanktona, bavimo i anoksijom i drugim problemima u Jadranu - kaže dr. Nenad Smodlaka, predstojnik Zavoda "Ruđer Bošković". Najnovija krstarenja biologa na brodovima laboratorijima pokazala su da cvjetanje mora u sjevernom Jadranu ovoga ljeta dostiže vrhunac i da su velike sive mrlje nekoliko milja udaljene od obale. To je spriječilo ribare da ovih dana isplove jer im se mreže, umjesto ribom, pune sluzavom ljepljivom masom. Hoće li te nakupine preplaviti istarsku obalu, ovisi o vjetru. Ako zapuše maestral, a to se događa posljednjih dana - bit će katastrofalno stanje u istarskim lukama i na plažama. Zapuše li bura - stradat će talijanska obala. Zato Istrani ovih dana priželjkuju kišu i buru! 

- Cvjetanje mora prirodna je pojava koja eskalira ljeti zahvaljujući toplom mirnom vremenu i pritjecanju hranjivih tvari iz otpadnih voda rijeke Po. Usto, ljeti se sjeverni Jadran pretvara u zatvoreno jezero bez morskih struja, koje se prekidaju kod Pule, što pogoduje bujanju fitoplanktona. Ta je pojava u posljednjih 14 godina sve učestalija i intenzivnija i pokušavamo utvrditi njezine uzroke. Jedna je od pretpostavki i "smjena" u skupinama fitoplanktona. Dok su ranije ljeti dominirali diroflagelati, sada bujaju diatomeje, koje izlučuju organski materijal i stvaraju nakupine tijekom ljeta, umjesto u jesen, kao što je to bilo ranije. Zato već 50 godina nije bilo izraženijeg cvjetanja mora. Istražujemo uzroke i zajedno s talijanskim kolegama nastojimo objasniti što se to zbiva u našemu moru - objasnio nam je dr. Smodlaka.

No, velike zone sjevernojadranskog akvatorija prekrivene su sivom masom i plaže se mogu zaštititi jedino mrežama, kao što to čine susjedi na suprotnoj strani Jadrana, ili preostaje gledati u nebo i slušati meteorološke prognoze. Jedina je utjeha kupačima na istarskim plažama to što šporko more nije opasno po njihovo zdravlje, a preporuka je da se odmah nakon izlaska iz vode - istuširaju.