KLIMATSKE PROMJENE ĆE ZA DVADESET GODINA POSVE PROMIJENITI SMJER KRETANJA SVJETSKIH PUTNIKA

NEDOKUČIVI PUTEVI TURISTIČKI

Prije ili kasnije, kad se priroda (ili barem temperatura) godišnjih odmora promijeni, znat ćete kako je promjeni ime. Promjena se zove - efekt staklenika. Kad uopće možemo očekivati prve promjene? Već u razdoblju od 2010. do 2039. godine. Kakve? Znatne. Gdje? Posvuda, ali ponajviše u mediteranskom dijelu Europe, u Kaliforniji i na Karibima. Dakle, na odredištima zbog kojih i postoji termin turizam, na mjestima koja se u međunarodnim brošurama opisuju kao mali rajevi na Zemlji, bogati blagodatima "trostrukog S" - kraticom za "sun, sea & sand" (sunce, more i pijesak).

Čini se, međutim, kako zahvaljujući utjecaju klime ovo više nitko neće moći garantirati. Ljetni praznici više neće biti ono što su nekad bili, ali je sasvim sigurno kako će se ovi postupno pomicati s Juga prema Sjeveru. Prema prognozama, naime, sjevernjaci će imati sve toplija i sušnija ljeta, dok će žitelji Juga u isto vrijeme obitavati pod kišnim i promjenjivim nebom.

Nije ovdje riječ ni o kakvoj fantazmagoriji, odnosno fantaklimatologiji, nego o egzaktnom izvješću Svjetske turističke organizacije (WTO), onakvome kakav je predstavljen prigodom Prve međunarodne konferencije o temi klimatskih promjena i turizma, koja je prošlog travnja u tuniskom gradu Djerbi okupila više od 150 stručnjaka iz 45 zemalja, te šest organizacija Ujedinjenih naroda.

Englesko izvješće od 24 stranice spaja podatke Travel Research Interationala (specijalizirana savjetodavna agencija u turističkom poslovanju) i prognoze odsjeka za klimatske istrage Sveučilišta East Anglia u Norwichu.

Mediteran zaboravljen

Autori studije najavili su kako žele istražiti i shvatiti na koji će način klimatske promjene uzrokovane efektom staklenika utjecati na turističku industriju, budući da je posrijedi gotovo posve neistražen teren. Ključni čimbenik turističkih aranžmana jest komfor, dakle, nešto što će biti sve teže u potpunosti omogućiti pri temperaturama koje prelaze 31 Celzijev stupanj.

Plinski staklenik utječe na globalno zatopljenje, a ono, pak, na porast razine mora, kako zbog prirodnog širenja zagrijane vode, tako i zbog otapanja polarnih ledenjaka. Služeći se složenim informatičkim modelima u tri dimenzije, moguće je predvidjeti učinak koji će to ostaviti na čimbenik komfora.

Općenito, u razdoblju koje ide do dvije tisuće i stote, prosječna temperatura će se povećati između 1,4 i 5,8 stupnjeva, a razina mora između 9 i 88 centimetara. Konačni učinci ogledat će se već 2050. godine u eroziji obale otoka i primorja, promjenama hidrogeološkog ciklusa i porastu kiša za stopu od 3 do 10 posto. Krajnji klimatski fenomeni, poput uragana i zračnih pijavica, bit će sve češći. 

Što se tiče Europe, svakih deset godina ljeta će u sjevernijim krajevima biti toplija za 0,4 do 0,8 stupnjeva. To znači da će razdoblja s temperaturom višom od 40 stupnjeva biti napretek, a u skladu s tim i požara. Naravno, to će na mediteranskom području podrazumijevati velike troškove. Prema izvješću WTO-a, turistička industrija, koja je sada usredotočena na kupališne zone, morat će sve više razmišljati o unutrašnjosti, dok će plaže biti izvrgavane znatnijim zahvatima prilagodbe. U alpskim predjelima, pak, snijeg će se povlačiti prema sve višim kotama, otprilike stotinjak metara svakih deset godina. 

Kad je već tako, gdje će se odlaziti na odmor 2010. godine? Prošle godine, na mediteranske plaže došlo je "uhvatiti boju" 116 milijuna Europejaca sa sjevernog dijela kontinenta, dok je na Karibe otišlo njih 12 milijuna, što Amerikanaca što Europljana.

Sunčanje na ledenjaku

Svi su tražili isto od svog odredišta: lijepu sunčanu plažu.

Ali u daljoj budućnosti, zašto bi jedna Šveđanka prelazila tisuće kilometara ne bi li došla do Brača ili Hvara kad će doma imati sasvim ugodno i toplo ljeto, dok će ova mjesta biti muljevitih obala, te suhog i užarenog kopna. Naša Valkira će radije ostati u zavičaju, na zelenoj hridi helsingborškoga fjorda, dok će Brač i Hvar eventualno biti postajom kulturalnoga posjeta izvan sezone. Isto će vrijediti i za Njujorčane: danas odlaze na Karibe ili u Kaliforniju, ali za koju godinu to će postati područja na kojima se riskira uragan ili ljetna poplava. Alternativa? Obale Long Islanda.

Ukratko, valja očekivati krajnji prevrat trendova; studija WTO-a navodi: "Stanovnici južnih krajeva mogli bi se naći u situaciji da pred nepovoljnim ljetnim uvjetima zavičaja moraju bježati na sjever zemlje." Nadalje, "u alpskim predjelima razdoblja za skijanje bit će sve kraća i na sve većim visinama, a i opasnost od lavina bit će znatno veća".

U Africi, situacija će ostati više manje ista, dok je turističku prognozu za Aziju i Pacifik nemoguće izraditi s obzirom na stalna izbijanja virusnih bolesti, kao što su SARS, ptičja groznica, Nipah virus i slično.

Međutim, treba li ove prognoze - koje Mediteranu predviđaju pad posjeta od 111 do 198 milijuna, a Karibima od 8 do 13 milijuna - uzeti zdravo za gotovo? Najveći autoriteti u području klimatologije oprezni su i kazat će kako aktualne studije predviđanja još uvijek nisu zadovoljavajuće. Naime, još uvijek treba usavršiti poznavanje klasičnih atmosferskih varijabli, kao što su temperatura, vlažnost, vjetar, slanost i visina mora.

Manje plinova

Za predviđanja koja sežu više desetljeća u budućnost potrebni su modeli visoko sofisticirane rezolucije, kakvih još nema. Nadalje, nije rečeno kako će klimatske promjene biti presudni čimbenik u eventualnoj promjeni načina zabave i odmora. Odnosno, tu bi ulogu još prije mogle odigrati ekonomske i kulturalne promjene. Međutim, tuniski je izvještaj rezultat najviše raspoložive znanosti i njegovi sudionici općenito drže kako će aktualni tempo formiranja plinskog staklenika radikalno promijeniti klimatske odnose Sjevera i Juga.

Shodno tome, svi se slažu kako smanjenje globalnog zagađenja treba realizirati onako kako je definirano Protokolom iz Kyota, dakle, prosječno 5 posto godišnje za razdoblje od 2008. do 2013. godine. To znači kako treba izmijeniti učinak masovnog turizma na klimatske promjene; smanjiti ukupni postotak ispušnih plinova u zračnom, morskom i cestovnom prometu, te se opredijeliti za obnovljive tipove energije u ugostiteljskim objektima. 

Na žalost, prema posljednjim pokazateljima Eurostata, kvota ispušnih plinova porasla je u prosjeku za 1 posto od 2000. godine naovamo. Doduše, Velika Britanija, Švedska i Njemačka učinile su veliki pomak u smanjenju ukupne količine plinskog omotača. Ako i jug kontinenta ne uradi isto, naši unuci će se morati zadovoljiti blagim rumenilom, ali samo oni koji su godišnji proveli na Baltiku.

... Studija WTO-a navodi: "Stanovnici južnih krajeva mogli bi se naći u situaciji da pred nepovoljnim ljetnim uvjetima zavičaja moraju bježati na sjever zemlje", a "u alpskim predjelima razdoblja za skijanje bit će sve kraća i na sve većim visinama, a i opasnost od lavina bit će znatno veća" ...

... Što se tiče Europe, svakih deset godina ljeta će u sjevernijim krajevima biti toplija za 0,4 do 0,8 stupnjeva. To znači da će razdoblja s temperaturom višom od 40 stupnjeva biti napretek, a u skladu s tim i požara. Naravno, to će na mediteranskom području podrazumijevati velike troškove ...