VJETROVNE STRUJE
Energija vjetra koji pue nad povrinom mora prenosi se dijelom u energiju kratkoperiodičkih povrinskih valova, a dijelom u energiju vjetrovnih struja. Djelovanje vjetra na povrinu mora rezultat je sile trenja, koju jo nazivamo i napetost vjetra, a dana je relacijom
gdje je je U vektor vjetra, ρa gustoća zraka a CD koeficijent povlačenja ("drag coefficient“) čija vrijednost ovisi o atmosferskim uvjetima.
Pionirski rad o djelovanju vjetra na gibanja u moru načinio je V. W. Ekman 1905. godine. On je pretpostavio stacionarnost gibanja u dubokom homogenom moru, uzevi konstantnu vrijednost člana vertikalnog viskoziteta
gdje su Txz i Tyz komponente napetosti (viskoznosti) unutar mora gustoće ρ, a na povrini predstavljaju komponente napetosti vjetra. Uz zanemarivanje ostalih članova, jednadžbe gibanja prelaze u
gdje je f Coriolisov parametar. U slučaju kada vjetar pue prema sjeveru (T=Tyz), rjeenje je dano s
Pokrate Vo i a su dane kao
gdje U predstavlja brzinu vjetra nad morem.
Glavna svojstva Ekmanovog rjeenja vjetrovnih struja su:
Vježba 1: Izvedite Ekmanovo rjeenje vjetrovnih struja.
Vježba 2: Izračunajte brzinu povrinske struje uzrokovane vjetrom brzine
15 ms-1 u Jadranu (f=10-4 s-1, Az=10-2
m2
s-1)
Vježba 3: Izračunajte dubinu na kojoj je struja suprotna povrinskoj struji (tzv. dubina Ekmanovog sloja) za iste parametre kao u Vježbi 1.
Ukupan transport vodenih masa uzrokovan vjetrom usmjeren je 90° desno na sjevernoj polutci, pa se u slučaju kada vjetar pue duž obale ostavljajući je s desne strane javlja poniranje vode (downwelling), a kod suprotnog vjetra uviranje vode (upwelling). Također, na otvorenom moru se javlja tzv. Ekmanovo pumpanje ("Ekman pumping") koje uzrokuje vertikalna gibanja vode zbog horizontalne promjenjivosti polja vjetra nad određenim područjem.
Vjetrovne struje u povrinskom sloju, Ekmanova spirala i transport vode.
Vezane stranice projekta