PROCESI NA GRANICI MORA

 

Kinematičke i dinamičke karakteristike mora određene su silama koje djeluju na cjelokupni vodeni stupac (sila teža, Coriolisova sila, sila gradijenta tlaka, sila unutarnjeg trenja), no pokretački mehanizam promjena u moru se često nalazi na rubovima mora.

Na granici more-atmosfera odvijaju se procesi izmjene topline i mase. Na globalnoj skali oni uzrokuju strujanje u oceanima koje pokušava uspostaviti ravnotežno stanje u moru, poglavito zbog različitog zagrijavanja polarnih i ekvatorskih područja. U obalnim područjima i rubnim morima, gdje nema izrazitih prostornih promjena bilance topline, primarni proces jest izmjena mase na površini mora, poglavito u područjima izraženih riječnih dotoka. Primjer takvog bazena jest Jadran, gdje rijeka Po bitno određuje kinematiku i dinamiku sjevernog Jadrana te Jadrana u cijelosti.

Bitan čimbenik u dinamici površinskih vodenih masa jest vjetar, koji preko sile trenja djeluje na površinske struje, a i na struje dubljih slojeva koje se javljaju kao rezultat sačuvanja mase. Osim toga, vjetar uzrokuje procese vertikalnog miješanja vodenih masa i konvekcije, homogenizirajući površinski sloj mora te prenoseći toplinsku energiju u dublje slojeve i obrnuto, a bitno utječe i na stopu isparavanja i gubitak latentne topline na površini mora. U kombinaciji s Coriolisovom silom i silom trenja, uzrokuje transport vodenih masa te procese uviranja i poniranja.

U polarnim krajevima bitnu ulogu u procesima izmjene topline i mase ima ledeni pokrivač (kriosfera). Osim što posjeduje izuzetno velike količine slatke vode, refleksijom (albedom) direktnog Sunčevog zračenja umanjuje količinu energije u sustavu Zemlje. Stoga je uloga leda vrlo bitna kod klimatskih promjena u moru i atmosferi, no kinematika i dinamika kriosfere je još uvijek nedovoljno istražena te predstavlja nepoznanicu u budućim klimatskim promjenama.

Na morskom dnu zbog pridnenog trenja javlja se turbulentni sloj čiji intenzitet ovisi o vrsti dna (hrapavosti površine) te o brzini pridnenih morskih struja. Osim toga, u propusnim morskim tlima dolazi do podmorskih dotoka slatkih voda, koji se u krškim područjima javljaju u obliku krških vrulja. U pojedinim područjima (npr. Velebitski kanal) podmorski izvori mogu bitno mijenjati kinematiku i dinamiku vodenih masa. Ipak, na dnu mora primarni su procesi sedimentacije i kemijski procesi, odnosno prijenos nutrijenata, minerala i organske tvari iz Zemljine kore u more i obrnuto.

 

Shematski prikaz procesa na granici mora.

 

Vezane stranice projekta