TERMOHALINA SVOJSTVA JADRANA

 

Termohalina svojstva Jadrana su uvjetovana bilancom topline i mase na površini mora, topografskim i klimatskim karakteristikama područja, te izmjenom vodenih masa sa Sredozemljem u Otrantskim vratima.

Zbog izrazitog hoda toplinskog zračenja na površini Jadrana, u proljetnom razdoblju površinski sloj mora se zagrijava te se formira sezonska termoklina, koja zahvaća dubine do 10-20 m. Tijekom ljeta termoklina postaje izražena, uz temperature pri površini od 22 do 26ºC. Za vrijeme jesenskog razdoblja dotok Sunčeva zračenja slabi, stoga termoklima također slabi te se produbljava do dubine od oko 100 m. U zimskim mjesecima (siječanj-veljača) termoklina iščezava, a procesi vertikalne konvekcije i miješanja homogeniziraju stupac mora.

Klimatološki gledano, površinska temperatura je najviša tijekom zimskih mjeseci u južnom Jadranu (13-14ºC) te opada prema sjevernom Jadranu (7-10ºC), gdje je gubitak toplinske energije u to vrijeme najveći. Za ljetnih mjeseci temperatura nema bitnu prostornu promjenjivost (22-26ºC), dok hladnije vode rijeke Po uzrokuju pojavu nižih temperatura uz talijansku obalu u jesenskim mjesecima. Istovremeno, zbog generalne ciklonalne cirkulacije Jadrana, temperature su više uz hrvatsku obalu Jadrana.

Obzirom da Jadran predstavlja bazen dilucije, odnosno da je ukupna bilanca vode na površini mora pozitivna, vrijednosti površinskog saliniteta opadaju od južnog prema sjevernom Jadranu. Naime, slatke vode rijeke Po i drugih rijeka smanjuju salinitet u sjevernom Jadranu te u uskom pojasu uz talijansku obalu (salinitet 33-37) dok se uz hrvatsku obalu advektira slana voda iz Jonskog i Sredozemnog mora (salinitet 38-39). Sezonski hod saliniteta uočava se u sjevernom Jadranu, što je posljedica sezonskog hoda rijeke Po koji ima najveći dotok u jesenskom (najviše oborina) i proljetnom razdoblju (topljenje snijega), te se u tom području formira i haloklina u površinskom sloju od 5-20 m.

U dubljim slojevima Jadrana temperature se kreće od 11oC u području sjevernog Jadrana i Jabučke kotline, do 14ºC u Južnojadranskoj kotlini i Otrantskim vratima. Salinitet također raste od sjevernog Jadrana (37.5-38.5) prema jugoistoku (38.5-39.0). Sezonski hod je slabo izražen, dok je međugodišnja promjenjivost uvjetovana stvaranjem i advekcijom dubokih vodenih masa.

 

Razdioba srednje temperature na površini Jadrana.

 

Razdioba srednjeg saliniteta na površini Jadrana.

 

Uzdužni jadranski profil temperature, saliniteta i sigma-t vrijednosti u srpnju 1976. godine.

 

Vremenski niz temperature i saliniteta mjerenih na dnu Jabučke kotline.

 

Vezane stranice projekta