VODENE MASE U JADRANU

 

Vodene mase predstavljaju područja u moru koja su karakterizirana određenim termohalinim i drugim svojstvima, uz to posjedujući zajednička dinamička svojstva (nastajanje, širenje). U Jadranu postoje četiri osnovne vodene mase, prvi put klasificirane u radu M. Zore (1963):

  1. Sjevernojadranska voda visoke gustoće (S tip), t = 11ºC, S = 38.5
  2. Srednjejadranska voda (M tip), t = 12ºC, S = 38.2
  3. Južnojadranska duboka voda (J tip), t = 13ºC, S = 38.6
  4. Levantinska intermedijarna voda (A tip), t = 14ºC, S = 38.7.

S tip vode nastaje na sjevernojadranskom šelfu u zimskim mjesecima, za vrijeme izraženih prodora hladnih zračnih masa nad Jadran. Tada, zavisno o termohalinim svojstvima mora koji prethode prodorima hladnog zraka u zimskom periodu, dolazi do stvaranja S vode procesima vertikalne konvekcije i miješanja. Njezina gustoća ovisi o inicijalnoj razdiobi temperature i slanosti te o iznosu gubitka energije iz mora, koji nastaje zbog prodora hladnog zraka i pojačane evaporacije. Najgušća S voda nastaje kod smanjenog dotoka sjevernojadranskih rijeka, te kod dugotrajnih epizoda bure, te može doseći sigma-t vrijednosti do 30. Nakon što je stvorena, S voda teče prema Jabučkoj kotlini gdje se njezin najgušći dio akumulira, dok veći dio nastavlja gibanje prema južnom Jadranu preko Palagruškog praga.

M tip vode karakterističan je za područje srednjeg Jadrana, i to kada je izmjena vodenih masa između Jadrana i Sredozemlja mala. On zahvaća područje između sezonske termokline/piknokline i S vode stacionirane na dnu Jabučke kotline. Za vrijeme pojačanog dotoka A vode, M voda biva potisnuta i asimilirana u A vodu, koja može biti advektirana sve do sjevernog Jadrana. Godine u kojima dolazi do pojačanog dotoka levantinske vode visokog saliniteta u Jadrana nazivaju se ingresijske godine, a povezane su s generalnom atmosferskom cirkulacijom i razdiobom tlaka zraka nad Europom.

J tip vode nastaje u ciklonalnom vrtlogu unutar Južnojadranske kotline, za vrijeme zimskih mjeseci pri procesima duboke konvekcije. Nakon nastajanja, dio J vode se giba u pridnenim slojevima Otrantskih vrata prema dubokim slojevima Jonskog mora i istočnog Sredozemlja, dok se dio J vode zadržava u dubokim slojevima južnog Jadrana.

 

Shema dinamike vodenih masa u ljetnom i zimskom razdoblju, za vrijeme ingresijskih i ne-ingresijskih godina.

 

Udio južnojadranske (J) vode na profilu Bari-Dubrovnik u razdoblju 1967-1990.

 

Shema širenja sjevernojadranske (S) vode visoke gustoće u Jadranu.

 

Vezane stranice projekta