PLIMNE OSCILACIJE U JADRANU
Plimne oscilacije u Jadranu su uglavnom mjeovitog tipa, osim u području ispred Zadra gdje su prevladavajuće dnevne oscilacije, zbog blizine amfidromijske točke poludnevnih harmonijskih komponenata. Ukupan raspon plimnih oscilacija kreće se od oko 30 cm u južnom Jadranu do oko 120 cm u Trćanskom zaljevu, dok srednje dnevne amplitude iznose 22 cm u Dubrovniku, 23 cm u Splitu, 25 cm u Zadru, 30 cm u Bakru te 47 cm u Rovinju. Karakteristike plimnog signala dobijene su harmonijskom analizom podataka sakupljenih na mareografskim postajama u dugom vremenskom razdoblju, kao i pomoću numeričkih modela irenja plimnog signala.
Karakteristike glavne poludnevne M2 i dnevne K1 plimne komponente, određene na osnovi mareografskih mjerenja.
Amplitude i faze plimnih komponenata M2, S2, K1 i O1, modeliranih trodimenzijskim numeričkim modelom.
U Jadranu je značajno sedam harmonijskih komponenata, četiri poludnevne (M2, S2, K2 i N2) i tri dnevne (K1, O1 i P1). Njihove amplitude i faze su dane u tablici za pojedine luke na hrvatskoj obali Jadrana, te je pomoću njih moguće načiniti prognozu morskih mijena za bilo koje buduće razdoblje. Na www stranicama projekta Morske mijene i razina Jadrana on-line nalazi se prognoza jadranskih morskih mijena u narednih sedam dana.
Amplitude (H) i faze (g) značajnih plimnih komponenata za neke hrvatske luke (Hidrografski institut, 1973):
Luka | M2 | S2 | N2 | K2 | K1 | O1 | P1 | |
Rovinj | H (cm) | 19.30 | 10.78 | 2.99 | 3.08 | 16.35 | 5.04 | 5.25 |
g (º) | 271.5 | 280.1 | 263.8 | 269.9 | 71.8 | 57.9 | 68.4 | |
Bakar | H (cm) | 10.57 | 5.47 | 1.98 | 1.53 | 13.77 | 4.07 | 4.64 |
g (º) | 236.7 | 241.6 | 246.9 | 231.8 | 63.1 | 51.6 | 51.7 | |
Mali Loinj | H (cm) | 7.86 | 4.52 | 1.30 | 1.41 | 13.20 | 4.48 | 4.36 |
g (º) | 239.9 | 244.8 | 243.9 | 231.7 | 64.5 | 49.1 | 61.5 | |
Zadar | H (cm) | 6.11 | 3.23 | 0.98 | 0.83 | 13.44 | 4.15 | 4.44 |
g (º) | 229.7 | 226.4 | 241.7 | 219.5 | 62.7 | 55.7 | 52.5 | |
Split | H (cm) | 7.95 | 5.58 | 1.38 | 1.64 | 8.82 | 2.69 | 2.90 |
g (º) | 129.0 | 130.8 | 125.6 | 124.1 | 55.9 | 47.5 | 51.8 | |
Vis | H (cm) | 7.35 | 5.16 | 1.30 | 1.23 | 7.89 | 2.38 | 2.73 |
g (º) | 107.0 | 110.89 | 103.6 | 112.9 | 56.4 | 42.3 | 49.2 | |
Dubrovnik | H (cm) | 9.28 | 5.76 | 1.68 | 1.65 | 5.19 | 1.90 | 1.69 |
g (º) | 115.1 | 120.4 | 110.6 | 115.7 | 62.4 | 47.3 | 60.2 |
Razvoj plimnih oscilacija u Jadranu se obično opisuje pomoću komponenata s najvećom amplitudom M2 i K1, dok su svojstva ostalih poludnevnih komponenata slična s M2, a dnevnih komponenata s K1. Karakteristika poludnevnih komponenata je kruženje oko amfidromijske točke koja je smjetena otprilike na pola puta između Ancone i ibenika, a u kojoj su amplitude vrlo male. Idući od amfidromijske točke prema sjevernom Jadranu amplitude naglo rastu, a najvie vrijednosti poprimaju unutar Trćanskog zaljeva (komponenta M2 postiže vrijednosti do 26 centimetara). Od amfidromijske točke prema južnom Jadranu amplitude također rastu, te postižu najveće vrijednosti između Peljeca i talijanske obale, no one iznose manje od polovine najvećih vrijednosti u sjevernom Jadranu.
Dnevne komponente se ire od hrvatske obale prema talijanskoj, a njihova amplituda kontinuirano raste od južnog Jadrana prema sjevernom. Amplituda komponente K1 iznosi od 5 cm u Dubrovniku do 18 cm unutar Trćanskog zaljeva.
Vezane stranice projekta