VALOVI DUBOKOG MORA

 

Valovi dubokog mora su uglavnom posljedica puhanja vjetra nad nekim područjem. Ovu skupinu valova još i nazivamo površinskim valovima uzrokovanim vjetrom. Brzina njihovog širenja u moru definirana je relacijom

 

 

gdje je λ valna duljina, a g ubrzanje sile teže. Prema tome, valovi s većom valnom duljinom se gibaju većom brzinom, a uobičajena brzina kratkoperiodičkih valova se kreće od 5 do 15 m/s.

Proces nastajanja i razvoja površinskih valova može se razmatrati kao funkcija triju osnovnih varijabli, a to su smjer i brzina vjetra, duljina privjetrišta nad kojim vjetar puše, te vrijeme trajanja vjetra određenog smjera. Privjetrište predstavlja udaljenost nad kojom vjetar može nesmetano djelovati na morsku površinu, a ograničeno je postojanjem obalne linije ili veličinom sinoptičkog sustava koje uzrokuje pojavu vjetra. U slučaju da je privjetrište dovoljno veliko da prijenos energije vjetra prema moru bude zaustavljen povratnim procesom, koji u ovom slučaju predstavlja trenje između vjetra i valova, more postiže svoje potpuno razvijeno stanje, pri kojem se veličina i karakteristike površinskih valova više ne mijenjaju.

 

Značajna visina vala u ovisnosti o duljini privjetrišta, brzini i trajanju puhanja vjetra.

 

Površinski valovi uzrokovani vjetrom predstavljaju zbroj velikog broja individualnih jednofrekvencijskih valova. Stoga se površinski valovi opisuju pomoću svojih spektralnih karakteristika ili pomoću karakterističnih parametara u određenoj situaciji. Uobičajeni karakteristični parametri valova, koji se koriste u oceanografskoj i pomorskoj literaturi, su:

 

Energija valova potpuno razvijenog mora u ovisnosti o brzini puhanja vjetra.

 

Osim toga, u pomorstvu je uobičajeno korištenje Beaufortove ljestvice vjetra, koja u sebi uključuje statističku vezu između brzine vjetra, stanja mora i značajne visine vala. Beaufortova ljestvica se primjenjuje za izračun brzine vjetra na moru, no vrijedi samo za valove nastale pri lokalnim sinoptičkim uvjetima, odnosno pretpostavlja da nije bilo dovoljno vremena za nastanak potpuno razvijenog mora.

 

Bf Opis vjetra Brzina vjetra Učinak vjetra H1/3(m)
(čv) (m/s) (km/h)
0 Tišina 1 0-0.2 0-1 More mirno i glatko kao zrcalo. 0
1 Lahor 1-3 0.3-1.5 2-5 Čovjek ga još ne osjeća. Na moru mali nabori bez pjene. 0.1-0.2
2 Povjetarac 4-6 1.6-3.3 6-12 Upravo se osjeća na licu. Na moru sitni valovi, kratki ali izraziti. 0.3-0.5
3 Slabi vjetar 7-10 3.4-5.4 13-19 Lagano pokreće zastavu. Na moru mali valovi, kreste se počinju lomiti. 0.6-1.0
4 Umjereni vjetar 11-16 5.5-7.9 20-28 Na moru sve duži valovi, pjena česta. 1.5
5 Umjereno jaki vjetar 17-21 8.0-10.7 29-38 Na moru umjereni valovi, puno pjene, moguća morska prašina.  2.0
6 Jaki vjetar 22-27 10.8-13.8 39-49 Stvaraju se veliki valovi, bijele kreste svuda su rasprostranjene. 3.5
7 Žestoki vjetar 28-33 13.9-17.1 50-61 More raste. Bijela pjena javlja se u dugim prugama. 5.0
8 Olujni vjetar 34-40 17.2-20.7 62-74 Umjereno visoki valovi. Od vrhova kresta otkidaju se vrtlozi morskih kapljica.  7.5
9 Jaki olujni vjetar 41-47 20.8-24.4 75-87 Visoki valovi, debele pruge pjene niz vjetar, morski dim. 9.5
10 Orkanski 48-55 24.5-28.4 88-102 Cijela površina mora ima bijeli izgled. Vidljivost smanjena.  12.0
11 Jaki orkanski 56-63 28.5-32.6 103-117 Neobično visoki valovi, brodovi se povremeno mogu gubiti iz vida. Posvuda se kreste valova pretvaraju u pjenu. 15.0
12 Orkan 64-71 32.7-36.9 118-133 Zrak je pun morske prašine, a more je zbog toga potpuno bijelo. Vidljivost je vrlo smanjena. >15.0

 
     

Stanje mora pri puhanju vjetra od 2 Bf.

 

Stanje mora pri puhanju vjetra od 9 Bf.

 

 

  Više o površinskim valovima uzrokovanim vjetrom u Jadranu

 

  Kako se mjere površinski valovi uzrokovani vjetrom

 

Vezane stranice projekta